preskoči na sadržaj

Osnovna škola Zmijavci

 > Naslovnica  > Predmeti
Vjeronauk

Vjeronauk u školi želi učenike upoznati s krščanskim korijenima hrvatske i europske kulturne baštine koja u prošlosti i sadašnjost ostvaruje svoje plodove na religiozno-duhovnom, etičkom, kulturnom, umjetničkom, filozofskom, znanstvenom, pravnom, političkom, i drugim područjima.

SVRHA

Svrha ili globalni cilj nastave katoličkog vjeronauka u osnovnoj školi jest sustavno i skladno teološkoekleziološko i antropološko-pedagoško povezivanja Božje objave i tradicije Crkve sa životnim iskustvom učenika kako bi se ostvarilo sustavno i cjelovito, ekumenski i dijaloški otvoreno, upoznavanje katoličke vjere na informativno-spoznajnoj, doživljajnoj i djelatnoj razini radi zrelosti u kršćanskoj vjeri i postignuća cjelovita opčeljudskoga i vjerskog odgoja učenika koji žive u svojem religioznom i crkvenom, kulturnom i društvenom prostoru.

OPĆI CILJEVI

  • otkriti tragove najdubljega smisla čovjekovog života i ostvariti zrelu ljudsku i vjerničku osobnost, na individualnoj i društvenoj razini
  • pomoći učenicima da ostvare ljudski i kršćanski odgoj savjesti i izgrade zrelu i odgovornu savjest u odnosu prema, prema drugima, prema društvu i svijetu općenito, a na temelju Božje objave, kršćanske Tradicije i crkvenog Učiteljstva
  • upoznati, prihvatiti i u vlastiti život ucijepiti cjelovit kršćanski moral
  • prihvaćati druge i različite od sebe te izgraditi osjećaj poštovanja prema drugim kulturama i religijama
  • upoznati mjesto i ulogu obitelji
  • upoznati put i način kako se oduprijeti negativnim životnim iskušenjima i problemima...

Nastavu katoličkog vjeronauka izvode čs Jasna Kasalo i Andrijana Bagarić i Viktor Bušić

 

 

 

BOŽIĆ

Božić je blagdan mira. U mnogim krajevima je običaj da se na taj dan ide na tri mise. Prva je polnoćka, druga je rana jutarnja, a zove se pastrica, zornica ili mala misa, i obično se na toj misi ide na pričest. Treća misa se zove poldanica ili vela misa. Mlađa čeljad, a posebno djevojke, se za svaku misu presvuku u drugu svečanu haljinu. U kući na stolu treba čitavo vrijeme biti boca s rakijom i košarica sa smokvama, orasima, lješnjacima, bademima, iako svaki kraj obiluje svojim specifičnostima. Ručak je svečan i obilan, a za stolom se treba naći čitava obitelj. Do iza ručka su svi ukućani na okupu, a popodne mlađa čeljad odlazi čestitati prijateljima i znancima. Ako na Božić pad kiša, vjeruje se da će roditi sve što se motikom okopava.
Značajan je i bogati božićni jelovnik. Uz tradicionalna jela na stolu će se naći sve vrste voća, povrća i mesa, neobično obilje bilo brojem vrsta jela bilo količinom. Osobito su značajna peciva i božićni kruhovi, božićna pečenka, te hladetina. Božić se pretežno svetkuje po tradiciji intimnije, strogo unutar same obitelji. U starijoj tradiciji poznat je polaznik ili položar, prvi posjetitelj koji na Božić uđe u kuću; u nekim krajevima je to na Badnjak, Stjepanje ili Novu godinu, uz kojega je vezano više običaja i vjerovanja. On treba biti zdrav i krepak, jer to kući donosi sreću. Da se kojim slučajem ne bi dogodila "nesreća", ukućani se obično unaprijed dogovore s nekim kršnim momkom, koji onda "slučajno" prvi uđe u kuću.Gotovo svi običaji vezani uz polaznika imaju isti cilj i smisao da se izazove radost i uopće blagostanje čitavoga doma.
Božićno čestitanje najprije se događalo u kući među članovima obitelji. Zatim je obuhvatilo rođake i prijatelje, a na kraju sve mještane. Čestitanje Božića od kuće do kuće, tzv. koledanje, obavljalo se uz pjevanje božičnih pjesama, a čestitari, zvani betlehemari ili pastiri, bi primali darove. Vjernost kršćanskoj poruci Božića iskazuje se izrazima božićnog čestitanja: Faljen Isus! Čestit vam bio Bog i Božić i sveto slavno porođenje! uz odgovor: I vaša duša kod Boga bila! Ili: Čestit Božić i porođenje Isusovo! uz odgovor: Čestita ti vira i duša! Lijepa je čestitka: Na dobro ti došlo porođenje Gospodinovo! s odgovorom: I tebi, brate, i svim tvojim u kući! Svetkovanje blagdana uključuje božićni odlazak u crkvu na mise, ali i znakove izmirenja između zavađenih unutar roda ili među susjedima. Čestitanje Božića želi povećati radost slavljenja božićnog blagdana. Vjernost običajima može umnožiti tu radost, ali vjernički narod ne zaboravlja da je Isus Krist Svijeta Razveselitelj. Tu radost, osim općeprihvaćene pjesme u zbiru hrvatskih božićnih popijevki Radujte se narodi, izrazito naglašava pjesma iz okolice Šibenika, i to osobitu u pripjevu koji Isusa naziva "radošću, dikom i sladošću":
Veselmo se ov čas, braćo premila,
jer je Diva noćas Sina rodila.
Zdrav Isuse, naša radost, naša dika,
naša slodost, Spasitelju naš!
Svitlost u jedan čas bi svita svemu
kad Marija rodi u Betlemu,
Zdrav Isuse, naša radost, naša dika,
Naša slodost, Spasitelju naš!
Pastiri, sad vi stada pustite,
ditiću malom svi skupno hodite,
Zdrav Isuse, naša radost, naša dika,
naša slodost, Spasitelju naš.

 

 

 

HRVATSKI BOŽIĆ

 

 

Otajstvo Božića oblikovalo je vjerničko doživljavanje blagdana Božića hrvatskih katolika do te mjere da se opravdano govori o hrvatskom Božiću. Božić je naišao na odraz u književnosti, umjetnosti, a osobito spletu običaja i u božićnim pjesmama i melodijama. Posebno su božićni običaji, a napose božićne pjesme, u stanju iz godine u godinu pobuditi vjerničko doživljavanje Božića, u pripravljanju na blagdan i u slavljenju blagdana. Svi ti običaji i pjesme uvjetuju pun odjek Božića u osobnom proživljavanju, ali i u obiteljskom i društvenom životu. Običaji, naime, obnavljaju niz sadržajnih i ljudski vrijednih čina upravljenih očitovanju čovjekoljublja od čestitanja i darivanja do izmirenja zavađenih i novog poleta u obiteljskom življenju. Pjesme pak stvaraju ozračje radosti i svečanosti, a sadržajem su zapravo prepjev božićnog evanđelja i kršćanskih vjerskih istina.
Božić je stoljećima odgajao hrvatskog čovjeka, i to ne samo u kršćanskoj vjeri, nego i za temeljne ljudske vrednote. Božićne pjesme odgajaju hrvatsku vjerničku dušu za kršćansku osjećajnost i suosjećanje. Razvijaju te stavove prema Isusu, Sinu Božjemu, rođenom kao dijete, ali i prema svim ljudima koji trpe. Odgajaju na djelotvornu solidarnost sa svom djecom svijeta koja dijele sudbinu maloga Isusa. Hrvatski je vjernik od Božića učio i naučio da nije najveće zlo kad je dijete rođeno na slamici oštroj, ako može računati s ljubavlju roditelja.
U božićnim je pjesmama, naime, jasno naznačena središnja kršćanska vjerska istina o rođenju Bogočovjeka, koga one često nazivaju Mladim kraljem, od Djevice Marije. Tu istinu pjesme uokviruju s jedne strane u idiličan svijet pastira, mudraca zvanih kraljevima, anđela, štalice, jaslica i zvijezde vodilje. Ipak te pjesme ne skrivaju krutu životnu stvarnost i neizvjesnost u kojoj su bili novorođeni Isus, Marija i Josip. Pogodilo ih je siromaštvo, odbijanje ljudi i neprijateljska prijetnja samoga kralja Heroda. Upravo tu i takvu stvarnost živjela su pokoljenja koja su stvorila te božićne pjesme i zatim mnoge druge generacije koje su pjesme pjevale. Jedva da su koje druge pjesme Hrvati prihvatili u takvoj mjeri kao božićne. U njima pronalaze izraz vlastite duše, povijesti i sadašnjosti. Istodobno dopuštaju da ih te pjesme odgajaju, oblikuju. Te su pjesme doista pjesme Božjega naroda koji se u njima prepoznaje, s njima poistovjećuje i upravo njima najbolje izražava svoju vjeru, cjelovito kršćansko vjerovanje, svoje kršćansko opredjeljenje, spremnost nastaviti Isusovo djelo među ljudima i danas.

Križni put

Kao svaki osuđenik, Isus je morao sam ponijeti svoj križ do mjesta razapinjanja(Kalvarija ili Golgota ili Lubanja). Kazna razapinjanja na križ bila je svojstvena samo onima koji nisu imali rimsko građanstvo. Taj put koji Isus prelazi noseći križ na leđima naziva se KRIŽNI PUT (Jeruzalem-Kalvarija). Križni put ima 14 postaja. svaka od 14 postaja križnog puta ima naslov iznad sebe koji nam govori što se događa s Isusom na toj postaji. kod svake os postaja se stane i čita određeni tekst, i na koncu se pjeva i kaže se uz poklon ,,klanjamo ti se Kriste i blagoslivljamo te,jer si po svetome križu svome svijet otkupio". Križni put ,kao oblik bogoslužja ,je nastao u 4. ili 5. stoljeću u Jeruzalemu kao oblik štovanja muke Isusove,a u Europu je stigao u 12. stoljeću. glavni promicatelji Križnog puta bili su franjevci. križni put nije uvijek imao 14 postaja,križnog puta ima naslov iznad sebe koji nam govori što se događa a Isusom na toj postaji.Kod svake od postaja se stane i čita određeni tekst,i na koncu se pjeva i kaže se uz poklon "Klanjamo ti se Kriste blagoslivljamo te,jer si svojim svetim križem svijet otkupio".Križni put,kao oblik bogoslužja,je nastao u 4. ili 5. stoljeću u Jeruzalemu kao oblik štovanja muke Isusove,a u Europu je stigao u 12.st.Glavni promicatelj Križnog puta bili su franjevci.Križni put nije uvijek imao 14 postaja,već se njihov broj kroz povijest mijenjao od 7 do čak 30 postaja!Na 14 postaja se ustalio tek u 18.stoljeću,a danas mu se dodaje i petnaesta postaja-USKRSNUĆE ISUSOVO.

  

Korizma

 Korizma ili četrdesetnica (lat.quadragesima) dio je liturgijeske godine u u kojem se kršćani pokornički pripremaju za blagdan Uskrs.pokora traje 40 dana,ali korizma zbog raznih prilagodbi danas tehnički traje nepuna 44 dana.Korizma počinje Pepelnicom,a završava pred Misu večere Gospodnje na Veliki četvrtak kojom počinje Vazmeno trodnevlje.Kršćani se pripremaju za slavljenje Uskrsa molitvom,postom,slušanjem i čitanjem Božje riječi te dobrim djelima.Odrasli pripadnici za krštenje,katakumeni imaju u korizmi završne pripreme za svoje krštenje u uskrsnoj noći.U korizmi ,kršćani pristupaju sakramentu ispovjedi,da pomireni s bogom i ljudima radosnije mogu slaviti Uskrs.Značajka misnih nedjeljnih slavlja kroz korizmu je ljubičasta boja liturgijske odjeće.Unutar korizme ima 6 nedjelja i svaka ima svoje ime.Prva korizmena nedjelja zove se Čista,druga Pačista,treća Bezimena,četvrta Sredoposna peta Gluha (Glušna),a šesta je Nedjelja muke Gospodnje ili Cvjetnica.Četrdesetnica je i vrijeme intezivnije molitve,a vjernički puk osobito rado razmatra muku Gospodnju u pobožnosti križnog puta te se sakramentom pomirenja priprema na susret s Uskrslim Kristom u euharistijskoj pričesti.Što se tiče misnih nedjeljnih slavlja kroz korizmu,valja reći da je njihova značajka ljubičasta boja liturgijske odjeće.Liturgijska odjeća razvila se iz antičke civilne odjeće.Koju boju uzeti u pojedine dane službano je odredio papa Inocent III. na početku 13.stoljeća,a od propisa u Misalu Tridentskog sabora to je gotovo nepromjenjeno.Tako se ljubičasta boja upotrebljava u došašću i korizmi,"kao i u bogoslužju za pokojne (za koje se može uzeti i crna)".Korizma,kako uči tradicionalna liturgika,doista obuhvaća 40 dana,ne računajući kao pokorničke dane nedjelje u tom razdoblju koje su uvijek proslava Kristova uskrsnuća.

 

Veliki tjedan

 Veliki tjedan je vremensko razdoblje o Cvjrtnice do Uskrsa.Veliki tjedan počinje Cvjetnicom ili Nedjeljom Muke Gospodnje.Ovaj se tjedan,najčešće ujutro na Veliki četvrtak,održava misa posvete ulja na kojoj se blagosljiva ulje za svetu potvrdu,bolesničko pomazanje i katekumene.Uvečer na Veliki četvrtak obilježava se sjećanje na Posljednju večeru.Na Veliki petak nema sv.Mise.Obilježava se sjećanje na Isusovu muku i smrt na križu.Velika subota je dan tišine,do Vazmenog bdijenja,subotu navečer,koje je vrlo bogato obredima.Na Uskrs slavi se Isusovo uskrsnuće i pobjeda nad grijehom i smrti.Dani u Velikom tjednu su vrijeme kršćanske ozbiljnosti,sabranosti i promišljanja o svetosti vremena i događaja u njemu.



 BIBLIJSKI BOŽIĆ.doc
 Danas ćeš biti sa mnom u raju.docx
 Krizni put.pps
 Križni put.docx
 newton poucak o uskrsnuću tijela.ppt
 Veliki tjedan.pps


Poveznica za vježbu u e-Dnevniku

 

Raspored sati
Priloženi dokumenti:
raspored.pdf

Školski list

    

List 1      List 2      List 3

 
Anketa
Na temelju jednogodišnjeg korištenja e-Dnevnika u našoj školi vaša su iskustva:






Kalendar
« Veljača 2018 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
29 30 31 1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
Prikazani događaji

Korisni linkovi
Brojač posjeta
Ispis statistike od 13. 4. 2013.

Ukupno: 314534
Danas: 14
CMS za škole logo
Osnovna škola Zmijavci / Zmijavci b.b., HR-21266 Zmijavci / os-zmijavci.skole.hr / ured@os-zmijavci.skole.hr
preskoči na navigaciju